PEPTYS

Artroza prstiju šake: simptomi i mogućnosti liječenja

Ilustracija zglobova prstiju šake

Ukočeni prsti nakon buđenja, bol pri otvaranju staklenke ili tvrde kvržice uz zglobove mogu biti znakovi artroze šake. Tegobe se često razvijaju postupno i utječu na male, ali važne svakodnevne pokrete: zakopčavanje gumba, pisanje, kuhanje ili okretanje ključa.

Artroza, odnosno osteoartritis, bolest je cijelog zgloba. Promjene zahvaćaju hrskavicu, kost i okolna tkiva; nije riječ samo o jednostavnom „trošenju” zbog korištenja ruku. Iako se oštećeni zglob ne može vratiti u prijašnje stanje jednom vježbom ili dodatkom prehrani, moguće je ublažiti tegobe i očuvati funkciju šake.

Koji su zglobovi najčešće zahvaćeni?

Artroza šake često zahvaća zglobove najbliže noktima, srednje zglobove prstiju i bazu palca. Kod palca se bol može primijetiti pri otvaranju boce, štipanju ili držanju težeg predmeta. Tegobe mogu biti prisutne na jednoj ili obje šake i ne moraju biti jednake na svim prstima.

Tvrde izbočine na završnim zglobovima nazivaju se Heberdenovi čvorići, a na srednjim Bouchardovi čvorići. Njihova veličina ne govori sama po sebi koliko bi vas trebalo boljeti. Vidljive promjene mogu ostati i kada se bol s vremenom smanji.

Zašto nastaje artroza prstiju?

Na razvoj utječe više čimbenika, uključujući dob, nasljednu sklonost i ranije ozljede. Artroza šake češća je u žena, osobito u kasnijoj životnoj dobi. Obiteljska sklonost povećava vjerojatnost, ali nije jamstvo da ćete imati jednake tegobe kao roditelji.

Zahtjevni ponavljajući zadaci mogu pogoršati simptome već osjetljivih zglobova. Ipak, nije opravdano svu krivnju pripisati tipkanju ili proglasiti svako korištenje prstiju štetnim. Potpuno izbjegavanje pokreta može dodatno smanjiti snagu i pokretljivost. Korisnije je rasporediti opterećenje i prilagoditi zadatke.

Najčešći simptomi

  • Bol pri korištenju šake: primjerice pri stiskanju, nošenju posuđa ili radu alatom.
  • Ukočenost nakon mirovanja: prstima treba vremena da se razgibaju, osobito ujutro.
  • Oteklina i osjetljivost: simptomi mogu biti izraženiji u pojedinim razdobljima.
  • Slabiji hvat: teže je otvoriti čvrst poklopac ili držati predmet dulje vrijeme.
  • Smanjena pokretljivost: potpuno savijanje ili opružanje nekih prstiju postaje otežano.

Takav obrazac opisuje i pregled simptoma osteoartritisa (na engleskom jeziku). Simptomi mogu varirati iz dana u dan; jača bol nakon napornog dana ne znači nužno da se zglob toga dana dodatno strukturno oštetio.

Artroza nije isto što i reumatoidni artritis

Reumatoidni artritis upalna je autoimuna bolest koja zahtijeva drugačije liječenje. Dugotrajna jutarnja ukočenost, izraženo oticanje više zglobova, tegobe u zapešćima ili opća iscrpljenost mogu biti razlog da liječnik razmotri i taj uzrok.

Ipak, nije moguće pouzdano razlikovati bolesti samo prema tome bole li obje ruke ili koliko minuta traje ukočenost. I artroza može uključivati upalu i bol u mirovanju. Naglo crven, vruć i izrazito bolan zglob, osobito uz temperaturu, treba procijeniti bez odgađanja.

Kako se postavlja dijagnoza?

Pregled počinje razgovorom o tegobama i zadacima koje više ne možete obavljati kao prije. Liječnik pregledava raspored promjena, osjetljivost, otok, pokretljivost i snagu hvata. Tipična se artroza često može prepoznati klinički.

Rendgen se može preporučiti kada treba razjasniti nalaz ili planirati daljnje liječenje. Pokazuje koštane promjene i širinu zglobnog prostora, ali nalaz se uvijek uspoređuje sa simptomima. Krvne pretrage nisu test koji potvrđuje artrozu; koriste se kada treba razmotriti druge bolesti. Magnetska rezonancija nije rutinski potrebna svakoj bolnoj šaci.

Kako rasteretiti šake bez potpunog mirovanja?

Mala prilagodba svakodnevnog zadatka često olakša više nego snažnije stiskanje. Teži predmet podignite objema rukama. Upotrijebite pomagalo za otvaranje staklenki i ručke većeg promjera. Duže poslove podijelite u kraće dijelove i mijenjajte vrstu aktivnosti.

  • Pri kupnji izbjegavajte nošenje teške vrećice samo na nekoliko prstiju.
  • Pri pisanju ili radu alatom odaberite udoban, deblji hvat.
  • Posuđe premjestite bliže sebi prije podizanja.
  • Na poslu prilagodite položaj tipkovnice, miša i podlaktica radi udobnosti.

Radni terapeut ili fizioterapeut može predložiti konkretna rješenja prema vašem poslu i hobijima. Ortoza može biti korisna, osobito za bazu palca, ali treba odgovarati zglobu i namjeni. Ne nosi se automatski cijeli dan niti zamjenjuje prikladno kretanje.

Nježne vježbe za pokretljivost

Vježbe se izvode polako, bez forsiranja bolnog krajnjeg položaja. Broj ponavljanja prilagodite podnošljivosti i savjetu terapeuta. Ako se bol ili oteklina poslije jasno pojačavaju, smanjite opterećenje i zatražite prilagodbu programa.

  1. Otvaranje i zatvaranje šake: lagano savijte prste u labavu šaku, zatim ih ponovno otvorite. Nemojte snažno stiskati.
  2. Dodir palcem: vrhom palca naizmjenično dodirujte vrhove ostalih prstiju.
  3. Razmicanje prstiju: podlakticu i šaku oslonite na stol te nježno razmaknite i približite prste.

Ugodna toplina prije pokreta nekima olakšava ukočenost. Kod toplog, otečenog zgloba primjereniji može biti kratki hladan oblog preko tkanine. Poseban je oprez potreban ako imate slabiji osjet ili cirkulaciju u šakama.

Lijekovi i druge mogućnosti liječenja

Za bolne zglobove liječnik ili ljekarnik može preporučiti lokalni protuupalni pripravak. Iako lokalni lijekovi obično manje opterećuju cijeli organizam nego tablete, i dalje imaju upute, ograničenja i moguće nuspojave. Tablete protiv bolova biraju se uzimajući u obzir bolesti želuca, bubrega i srca te ostalu terapiju.

Injekcije se razmatraju za određene slučajeve, uz procjenu očekivane koristi i rizika. Kirurško liječenje dolazi u obzir kada bol i funkcionalna ograničenja ostanu velika unatoč drugim postupcima. Ovisno o zglobu, zahvat može značiti učvršćivanje ili rekonstrukciju; koristi i mogući gubitak pokreta moraju biti jasno objašnjeni.

Prehrana i dodaci: realna očekivanja

Raznovrsna prehrana s povrćem, voćem, ribom, mahunarkama i drugim izvorima bjelančevina podupire opće zdravlje. Međutim, nije opravdano obećavati da će određena namirnica, kolagen ili „prehrana za zglobove” obnoviti oštećenu hrskavicu prstiju. Dodaci nisu zamjena za procjenu i funkcionalnu rehabilitaciju.

Za praćenje napretka odaberite stvarne ciljeve: lakše zakopčavanje odjeće, ugodnije kuhanje ili dulje pisanje bez boli. Ako tegobe traju, pogoršavaju se ili remete te aktivnosti, dogovorite pregled. Ne morate čekati da bol postane neizdrživa.

Ovaj tekst daje opće informacije i ne postavlja dijagnozu niti određuje individualnu terapiju.