Bol iza koljena: mogući uzroci i što poduzeti

Bol iza koljena može se javiti nakon trčanja, dugog hodanja ili ozljede, ali i bez očitog povoda. U tom malom prostoru nalaze se tetive, mišići, krvne žile i druge strukture. Zato sam podatak da boli „stražnja strana koljena” ne određuje dijagnozu.

Za procjenu su važni početak boli, oteklina, mogućnost oslanjanja na nogu i eventualna kvržica u pregibu koljena. Posebno treba obratiti pozornost na bol koja se širi u list ili je prati oticanje cijele potkoljenice.

Najprije prepoznajte simptome za žurni pregled

Naglo otečen, bolan, topao ili crven list nemojte pripisati samo istegnuću. Takvi simptomi mogu nastati kod puknuća Bakerove ciste, ali i duboke venske tromboze. Potrebna je žurna liječnička procjena; samostalno masiranje i vježbanje nisu način razlikovanja tih stanja.

Ako se uz bol ili oticanje noge pojave nedostatak zraka ili bol u prsima, odmah nazovite 194 ili 112. Na važnost razlikovanja ciste i krvnog ugruška upozorava i vodič o Bakerovoj cisti (na engleskom jeziku).

Bez odgađanja pregledajte i jako bolno, vruće koljeno uz temperaturu, koljeno koje se nakon ozljede ne može ispružiti ili nogu na koju se ne možete osloniti. Ako je stopalo nakon ozljede hladno, blijedo ili utrnulo, potrebna je hitna pomoć.

Što može uzrokovati bol u stražnjem dijelu koljena?

Preopterećenje mišića i tetiva

Mišići stražnje strane natkoljenice savijaju koljeno i sudjeluju u kontroli pokreta. Njihove tetive, kao i mišići lista, mogu postati bolni nakon povećanja intenziteta treninga ili ponavljajućeg opterećenja. Tegobe se mogu primijetiti pri trčanju, odrazu ili penjanju.

Važno je razmotriti što se nedavno promijenilo: duljina treninga, broj uzbrdica, nova obuća ili zahtjevniji posao. Ipak, jasna povezanost s aktivnošću ne znači da svaki otok možete sigurno liječiti kao mišićnu bol.

Bakerova cista

Bakerova cista nakupina je tekućine iza koljena. Može stvarati osjećaj punoće, napetosti ili meku izbočinu koja smeta pri savijanju i ispružanju. U odraslih je često povezana s drugim problemom u zglobu, primjerice artrozom ili ozljedom.

Kvržicu koju prvi put primijetite treba pregledati. Nemojte je pokušavati istiskivati ili probušiti. Liječenje ovisi o simptomima i uzroku nakupljanja tekućine; nije svakoj cisti potrebno pražnjenje ili operacija.

Ozljeda meniska

Promjene meniska mogu uzrokovati bol uz zglobnu pukotinu, a ponekad i više straga. Mogu se pojaviti oticanje, zapinjanje ili ograničeno opružanje. Više o pojedinim simptomima pročitajte u članku Oštećenje meniska: sedam znakova na koje treba obratiti pozornost.

Ozljeda stražnjeg križnog ligamenta

Stražnji križni ligament pridonosi stabilnosti koljena. Može se ozlijediti pri udarcu u prednji dio potkoljenice dok je koljeno savijeno, padu ili sportskoj ozljedi. Bol, otok i osjećaj nestabilnosti nakon takvog događaja razlog su za pregled, čak i kada još možete hodati.

Artroza i druga zglobna stanja

Artroza može uzrokovati bol, ukočenost i nakupljanje tekućine u koljenu. Ponekad se nelagoda osjeća i straga. Postoje i upalne bolesti zglobova koje zahtijevaju drugačije liječenje. Dob i ranije dijagnoze korisni su podaci, ali nisu razlog da se nova oteklina automatski proglasi starim problemom.

Kako liječnik utvrđuje uzrok?

Pregled uključuje procjenu koljena, potkoljenice, hoda, pokretljivosti i stabilnosti. Liječniku recite je li bol nastala naglo, je li prethodila ozljeda i kada se pojavila oteklina. Spomenite nedavnu operaciju, dulju nepokretnost ili putovanje te ranije krvne ugruške, ako ih je bilo.

Pretrage se odabiru prema sumnji. Ultrazvuk može pomoći pri procjeni ciste, a ultrazvučna pretraga vena pri sumnji na trombozu. Rendgen prikazuje kosti i promjene zgloba, dok se magnetska rezonancija koristi za detaljniju procjenu određenih mekih tkiva. Artroskopija nije rutinski prvi pregled za svaku bol iza koljena.

Početna pomoć kod blagih tegoba nakon opterećenja

Ako nema upozoravajućih simptoma, privremeno smanjite aktivnosti koje pojačavaju bol. Kratki hladan oblog preko tkanine i podizanje noge mogu olakšati nelagodu. Nemojte snažno pritiskati pregib koljena ili masirati neobjašnjivo otečen list.

Potpuno mirovanje nije dugoročni plan. Nakon procjene i smirivanja akutnih tegoba vraćajte se podnošljivim aktivnostima postupno. O lijeku protiv bolova i eventualnoj ortozi savjetujte se s liječnikom ili ljekarnikom, uzimajući u obzir ostale bolesti i terapiju.

Rehabilitacija treba odgovarati uzroku

Program koji odgovara preopterećenoj tetivi ne mora biti prikladan za svježu ozljedu ligamenta. Zato ne započinjite duboke čučnjeve, iskorake ili agresivno istezanje samo zato što se nalaze na popisu vježbi za koljeno.

Fizioterapeut može postupno uključiti vježbe pokretljivosti, aktivaciju mišića natkoljenice, jačanje kuka i ravnotežu. U kasnijoj fazi dodaju se zadaci potrebni za posao ili sport. Važno je pratiti reakciju koljena istoga dana i sljedećeg jutra: veća oteklina ili jača bol mogu značiti da je opterećenje bilo preveliko.

Kako smanjiti ponavljanje tegoba?

• Trajanje i intenzitet treninga povećavajte postupno.
• Izmjenjujte zahtjevne aktivnosti s lakšim danima i oporavkom.
• Jačajte mišiće nogu prema svojim mogućnostima.
• Pri dugom sjedenju redovito mijenjajte položaj i krećite se.
• Odaberite udobnu obuću primjerenu aktivnosti.

Cilj liječenja nije samo kratkotrajno smanjenje boli, nego siguran povratak hodanju, poslu i sportu. Ako se bol ponavlja, pogoršava ili traje unatoč prilagodbi aktivnosti, potrebna je ponovna procjena.

Tekst je informativan. Neobjašnjiva bol i oticanje lista zahtijevaju pregled prije kućnog programa vježbanja.