Oštećenje meniska: 7 znakova na koje treba obratiti pozornost

Bol nakon okreta na oslonjenoj nozi, oticanje koljena ili osjećaj da se zglob zaglavio mogu biti znakovi ozljede meniska. Slične tegobe ipak nastaju i kod ozljeda ligamenata, artroze i drugih stanja. Prepoznati simptome korisno je za pravovremen pregled, ali nije dovoljno za postavljanje dijagnoze.

U svakom koljenu nalaze se unutarnji i vanjski menisk. Te hrskavične strukture raspoređuju opterećenje između bedrene i goljenične kosti i pridonose stabilnosti zgloba. Mogu se ozlijediti naglim pokretom, a s vremenom mogu nastati i degenerativne promjene bez velike sportske ozljede.

Sedam znakova na koje vrijedi obratiti pozornost

1. Bol uz unutarnju ili vanjsku stranu koljena

Bol se često osjeća uz zglobnu pukotinu, gdje se približavaju bedrena i goljenična kost. Može se pojačati pri čučnju, okretanju, ustajanju ili hodanju stepenicama. Kod nagle ozljede početak može biti jasan, dok se kod postupnih promjena tegobe razvijaju kroz dulje vrijeme.

Samo mjesto boli ne govori pouzdano koji je dio oštećen. Liječniku opišite pokret pri kojem je bol počela i što sada možete ili ne možete učiniti. Nemojte ponavljati bolan čučanj kao kućni test meniska.

2. Oticanje i osjećaj napetosti

Otok se može pojaviti nakon ozljede, ali i s odgodom. Koljeno djeluje punije, koža napetija, a savijanje neugodnije. Količina otekline ne mora odgovarati veličini oštećenja. Nagli veliki otok nakon ozljede može upućivati i na druge ozljede unutar koljena.

Pratite mijenja li se oteklina nakon aktivnosti i smanjuje li se uz rasterećenje. Vruće, jako bolno koljeno uz temperaturu zahtijeva hitnu procjenu, a ne pretpostavku da je riječ samo o menisku.

3. Zakočenje ili blokada koljena

Prava blokada znači da koljeno ne možete potpuno ispružiti jer je pokret mehanički onemogućen. Jedan od mogućih uzroka jest pomaknuti dio meniska, ali uzrok mora procijeniti stručnjak.

Zablokirano koljeno nemojte nasilno ispravljati, masirati ili pokušavati „namjestiti”. Potreban je žuran pregled. To treba razlikovati od obične ukočenosti pri kojoj pokret ograničava bol, iako i takvo ograničenje može zahtijevati liječničku procjenu.

4. Osjećaj nestabilnosti

Nekim se ljudima čini da će koljeno popustiti pri silasku niz stepenice ili promjeni smjera. Uzrok može biti bol, slabija aktivacija mišića, ozljeda ligamenta ili kombinacija problema. Osjećaj nestabilnosti zato nije specifičan samo za menisk.

Ako vam noga popušta, privremeno izbjegavajte aktivnosti u kojima biste mogli pasti. O potrebi za štakom ili ortozom razgovarajte sa stručnjakom. Pomagalo treba olakšati sigurno kretanje, a ne omogućiti nastavak sporta kroz bol.

5. Bolno klikanje ili zapinjanje

Pucketanje bez boli često nije znak ozbiljnog problema. Veću pozornost zaslužuje novo klikanje koje prati bol, oticanje ili osjećaj zapinjanja. Takve simptome treba promatrati zajedno s ozljedom i nalazom pregleda.

Nemojte zaključivati da se menisk pogoršava samo zato što čujete zvuk. Važnije je možete li normalno hodati, saviti i ispružiti koljeno te pojavljuje li se oteklina nakon opterećenja.

6. Smanjen opseg pokreta

Otok, bol i zaštitno napinjanje mišića mogu ograničiti savijanje i opružanje. To se primjećuje pri sjedanju, obuvanju ili ulasku u automobil. Ograničenje ne mora značiti da je koljeno mehanički blokirano.

Povratak pokretljivosti važan je dio rehabilitacije, ali bez forsiranja krajnjeg položaja. Ako se opseg pokreta smanjuje ili više ne možete stati na nogu, potrebna je ponovna procjena.

7. Slabost mišića natkoljenice

Kada zbog boli štedite nogu, mišići se manje koriste. Posebno je važan četveroglavi mišić natkoljenice, koji sudjeluje u opružanju i kontroli koljena. S vremenom se može javiti slabost pri ustajanju ili osjećaj da se noga brže umara.

Slabost je često posljedica smanjene aktivnosti, a ne početni dokaz ozljede meniska. Rehabilitacija zato ne prati samo bol nego i snagu, hod, ravnotežu i povratak uobičajenim zadacima.

Što učiniti nakon svježe ozljede?

Prekinite aktivnost koja je izazvala bol. Kratkotrajno rasteretite koljeno i po potrebi ga hladite oblogom omotanim tkaninom, do dvadesetak minuta. Nogu možete podignuti na oslonac. Ako koristite elastičnu potporu, ne smije izazivati trnce, hladnoću stopala ili pojačanu bol.

Izbjegavajte trčanje, duboke čučnjeve i nagla uvrtanja dok se ne razjasni stanje. O prikladnom lijeku protiv bolova razgovarajte s ljekarnikom ili liječnikom. Osnovni simptomi i mogućnosti početnog zbrinjavanja opisani su i u vodiču o ozljedi meniska (na engleskom jeziku).

Kako izgleda dijagnostika?

Liječnik procjenjuje mehanizam ozljede, bolnost, otok, pokretljivost i stabilnost. Pojedini klinički testovi mogu usmjeriti dijagnozu, ali se tumače zajedno s ostalim nalazima. Rendgen ne prikazuje menisk, no može pomoći pri traženju koštane ozljede ili artroze. Magnetska rezonancija koristi se kada je potrebna detaljnija procjena mekih tkiva.

Nalaz oštećenja na snimci ne znači automatski da je ono jedini uzrok boli ili da je potrebna operacija. Važni su vrsta oštećenja, simptomi, dob, aktivnosti i drugi nalazi u koljenu.

Liječenje i povratak kretanju

Mnoge tegobe liječe se prilagodbom aktivnosti i fizioterapijom. Program može uključivati postupno vraćanje pokretljivosti, jačanje mišića natkoljenice i kuka te vježbe ravnoteže. Opterećenje treba prilagoditi reakciji koljena; jači otok nakon vježbanja razlog je za prilagodbu plana.

Kod određenih ozljeda, osobito uz blokadu ili trajne mehaničke tegobe, ortoped može predložiti zahvat. Kada je moguće, nastoji se očuvati funkcionalno tkivo meniska. Oporavak nakon šivanja razlikuje se od oporavka nakon uklanjanja dijela meniska, pa ne preuzimajte tuđi raspored vježbanja.

Za povratak sportu nije dovoljan samo protek vremena. Važno je da su pokretljivost, snaga i kontrola pokreta primjereni zahtjevima sporta. Ako se bol nalazi pretežno iza koljena, pročitajte i članak Bol iza koljena: mogući uzroci i postupci.

Članak je informativan. Kod blokade koljena, nemogućnosti oslanjanja na nogu ili izrazito bolnog i vrućeg zgloba nemojte odgađati pregled.